Ne zna se kada je osnovana upravna župa u Rovišću i da li ima vezu sa starim hrvatskim plemenskim uređenjem. No sigurno je da vladar tokom XIII. stoljeća izuzima jobagione gračane ili predijalce od sudske vlasti župana i župskoga grada-tvrđe te podvrgava svojoj sudskoj vlasti i vojnoj službi. Očita je namjera ojačati vlast kralja, a oslabiti vlast i značaj staroga župsko-upravnoga uređenja. Bivši jobagioni-gračani postaju plemići kraljevom milosti, a kada oni izumru, njihovu zemlju kralj darovnicom daje donatornom ili feudalnom plemstvu. Granica Rovišćanske župe protezala se na zapad do potoka Velike, na sjeveru do Bilogore i gornje Komarice, a na jugu do rijeke Česme. Izričito se u dokumentima spominje na području Rovišćanske župe: selo Mačik kod potoka Velike (godine 1270.), posjed Erneuch »na granici (područja) Rovišća i Koprivnice« (godine 1326.), posjed Konjska uz potoka Velike, na sjeveru do Bilogore i gornje Komarnice, a Klokočevac, naselje i pavlinski samostan Streza (danas Pavlin Kloštar). Prema istraživanju Zvonka Lovrenčevića (iz Bjelovara) istočna granica Rovišćanske upravne župe ide rječicama: Bjelovacka i Dobrovita, a do naselja Bjelovar, Kupinovac i Jabučeta. Na čelu Rovišćanske upravne župe stajao je poglavar koga latinski dokumenti zovu comes, a hrvatski župan. Iz sačuvanih dokumenata poznata su nam imena samo nekih župana: 1134. Adalbert, 1163. Nikola sin Pavlov, 1255. Hahold, 1262 -1263. Jurša, 1266. Grga sin Markov, 1270 – 1274. Lovro, 1279. Henrik, 1280. Ladislav sin Prvše, 1331. Ivan sin Pavlov ( on je ujedno kaštelan tvrde-grada Koprivnice), 1348. Dominik sin Jakoba Malog. Župsku upravu čine još i ovi službenici koji se zovu općim imenom comes (župan): zemaljski žjipan (comes terrestris) se brine za zajednicu posjeda, dvorski župan (comes curialis) upravlja župskim gradom-tvrđom i ubire prihode toga grada; župan vojvoda zapovijeda župskom vojskom. Sud je bio sastavljen od više članova ili porotnika koji se također zovu comes, comes terrestris, iudex, officialis. Dana 2. srpnja 1331. godine sudjeluju kod suda u Rovišću: comes Leonard, podsudac ili zamjenik rovišćanskoga župana Ivana sina Pavlova, comes terrestris Petar, iudices (suci) Nikola Rufus i Lorand; officiales, dvojica: comes Jakob Mali i Ivan sin Kovmerovis. Nije sasvim jasno ni što je to zapravo župski grad-tvrđa (castrum); je li to samo sinonim za županiju koju vlast ima župan i župska uprava; kojim se parnicama bavi župski sud. Iz kraljevskih povelja, izdanih godinel265, 1270, 1274. i 1279. vidljivo je da su jobagiones castri ili građani župskoga grada Rovišća postali plemići, izjednačeni s drugim plemićima kraljevine Slavonije, pa zato izuzeti od vlasti te župe i njezina suda. Njima sudi kralj i u njegovo ime ban, a povelje izdaje kralj i ban. Zbog takvoga stanja stvari, a pod utjecajem susjedne Ugarske, male upravne župe nisu mogle dulje vremena potrajati. U sredini XIV stoljeća ukinute su male upravne župe u Kalniku, Čazmi, Gariću, Moslavini, Gračenici, Gariću, Grdevcu itd. Tako je i oko godine 1348. prestala djelovati i upravna župa u Rovišću. Namjesto nabrojenih malih župa stvorena je u sredini XIV stoljeća po ugarskom uzoru nova, prostrana Križevačka županija. Obuhvaćala je područje oko Kalnika i Lonje do Pakraca, Orehovice i Drave. Koliko je nekada Rovišće bilo važno po svom geografskom položaju vidi se i po tome što je ovdje održano više sabora slavonskoga plemstva. Tako godine 1297, 1341. i 1475.
Izvor: “Povijest Rovišća – Rovišće na razmeđu stoljeća” dr. Josip Buturac