Kad je osnovana crkvena župa u Rovišću, ne znamo. Vjerojatno je postojala ovdje, već u XIII stoljeću. Sudimo to po tome što je u to doba u Rovišću bilo sjedište upravne župe ili županije i veći broj plemića. Župa s crkvom sv. Trojstva spominje se prvi puta u Rovišću (Ruuicha) godine 1334. u poznatom popisu župa goračkoga arhiđakona Ivana god. 1346. župnik se ovdje zove Fabijan. Godine 1428, 22.prosinca, Matej Martinov službenik (Portatile) kod župske crkve sv. Trojstva u Rovišću (Roichya) moli Sv. Stolicu za neku povlasticu u pogledu svećeničkog ređenja. Njegovoj se molbi priključio i Đuro Andrijin, župnik crkve Blažene Djevice Marije u Hagenu (Hagenj). Godine 1437, u Rovišću je župnik bio, Đuro. Kad je u Zagrebu umro kanonik Matej Ungari zamolio je da mu se podijeli njegov upražnjeni kanonikat. Njegovu je molbu preporučio sam kralj Žigmund, a uvažio generalni vikar Zagrebačke biskupije Ivan, rodom iz Koprivnice.
Tako je Đuro postao zagrebački kanonik, ali je kanoničija donosila slabi prihod, pa je tražio da i dalje može zadržati prihode župe u Rovišću. Ovdje, u Rovišću, ga je vjerojatno zamijenio duhovni pomoćnik ili kapelan. Oko godine 1451, Stjepan, brat imenovanog Đure, vršio je također najprije župničku službu u Rovišću, a kasnije je imenovan Zagrebačkim kanonikom. Župa u Rovišću se spominje godine 1479.g. Godine 1501., u Rovišću (Roycha), župnik Toma i s njim dva prebendera ili kapelana Petar i Đuro. Oni se spominju i godine 1504. Te godine, 22.travnja, plemkinja Doroteja udana Horvat iz obližnjeg mjesta Hedrihovca ostavila je oporuku župskoj crkvi sv. Trojstva u Rovišću 4 zlatna forinta, župniku Tomi 3 forinta, a altaristima Petru i Đuri po 2 kabla pšenice i po 1 kabao proje i helde. Kada su u sredini XVI stoljeća učestale turske provale u kraj između Čazme i Križevaca, narod se odavde počeo iseljavati a na dulje vrijeme prestala je djelovati i župa u Rovišću.
Izvor: “Povijest Rovišća – Rovišće na razmeđu stoljeća” Dr. Josip Buturac
