U časopisu Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske br. 4/1980. Vesna Kajić među ostalim piše sljedeće: “Debeli sloj prašine decenijama je skrivao signaturu i dataciju kvalitetne uljane slike Bogorodice koja visi visoko na sjevernom zidu župne crkve u Rovišću. Slika je velikog formata, gore polukružno završava, a uokvirena je u širi, smeđi okvir, koji je sa strane ukrašen pillastrima, a gore zabatnim trokutom. U donjem lijevom uglu slike napisana je velikim slovima signatura: JOSE-PHUS PALLER PINXIT ET INVENIT 1780.
Ova signatura otkriva da je Paller bio svjestan kvalitete ove svoje slike, na kojoj se pokazao kao izvrstan ilustrator te umjetnik snažne imaginacije i obrazbe, kakvih je bilo malo u Hrvatskoj u drugoj polovini 18. stoljeća. Od Josipa Pallera do sada su poznate samo dvije signirane oltarne slike: Sv. Josipa iz 1782. god. i Sv. Dominika s Bogorodicom iz 1788. god. Datacija ovih slika potvrduje mišljenje povjesničara umjetnosti U. Thiemea i F. Bechera, koji kažu da je J. Paller živio i djelovao u Hrvatskoj krajem 18. st., po stilu zaključuju da je bio pod utjecajem suvremenog austrijskog slikarstva. Velika slika Bogorodice iz Rovišća ima neobičnu kompoziciju, koja se sastoji od dva superponirana dijela. Simetralu tvori velika figura Bogorodice, koja stoji na polumjesecu i glavi zmije. Odjevena je u ružičastu dugu haljinu i tamnoplavi plašt, koji joj slobodno leprša oko tijela. Ovalni izrez oko vrata obilazi marama žuto-zlatne boje. Lijepo, okruglo lice Marijino prikazano je u poluprofilu, okrenuto malo ulijevo i gore prema bijelom golubu, simbolu sv. Duha, koji lebdi u žutoj svjetlosti na horizontu i baca snop svjetlosti dolje na Bogorodicu. Između plavkastožutih oblaka, oko Marije lebde kerubini. Lijevo na sivoplavom oblaku sjedi jedan plavokosi kerubin i u desnoj ruci drži veću granu bijelog ljiljana. Ispod Marije nižu se likovi: s lijeve strane oni koji su u milosti i s desne strane oni koji su u nemilosti Bogorodice (reformacije i proture formacije)… Svi likovi na slici su dobro naslikani. U likovima s desne strane ostvarena je psihološka napetost, a blagost, uzvišenost I odanost u liku Bogorodice te u likovima na lijevoj strani slike.”
Pretpostavlja se da se od istog autora dvije slike, sv. Petra i sv. Pavla, nalaze u Diecezenskom muzeju u Zagrebu. Njihov vlasnik je Rkt. župa u Rovišću, a tamo su predane na čuvanje 1940. god.
Izvor: Povijest Rovišća,
dr. Josip Buturac,
drugo, dopounjeno izdanje